Citat:
Ivan Dimkovic: Statisticki je verovatno tacno da nesretnik u Bangaloru resava vecinu problema klijenata, inace ne bi ni bio zaposlen. Cak je i standardni "FAQ"-based support bolji od nikakvog supporta i "pa sta hoces, dobio si softver free, potrudi se malo i resi problem da doprineses zajednici"
Ivane, ovaj i ovakvi forumi veoma lijep posao vrsi i po pitanju komercijalnog softvera, ljudi traze i nalaze MS rijesenja na mrezi. Superiornost gospode i Bangalora po pitanju rijesavanja problema, izvini, dovedena je u pitanje tim mreznim desavanjima. To da korisnici jedni drugima mogu da pomognu jeste fenomen vezan za Internet, ne striktno za OSS (mada tamo jeste skoro iskljucivi nacin "pruzanja podrske").
Citat:
Ivan Dimkovic: Postoji, samo sto ona kao takva nije vezana za Linux ili OSS kao pojave, vec na komercijalnu proizvodnu liniju (linije) tih korporacija. Cist slucaj je hteo da se OSS koristi kao enabling tehnologija, jer je jeftina radna snaga (besplatna) ipak nesto sto se ne da zanemariti... Support je tu prvenstveno zbog komercijalne platforme.
Ja vjerujem da je komercijalna komponenta od sustinske vaznosti za dalji razvoj Linux-a. Ekipa koja ima sto da ponudi, ima sto da ponudi na bilo kom OS i sve dok trziste to priznaje, treba da zgrce pare od toga.
Medjutim, u OSS svijetu ne moze da se vacari na "proprietary" protokole i zatvaranju korisnika u svoj, kontrolisani svijet. Takodje, ekskluzivnost, ako je zasnovana na softveru koga moze par ljudi da napise za par dana, ne prolazi.
Ja Linux i OSS u buducnosti i vidim kao nesto sto ce definisati nivo "zajednickog naslijedja i opsteg dobra" na kome pare da se prave ne mogu. Racunari postoje evo skoro 60 godina, ne moze vise da se prodaju banalnosti kao screensaver. Iznad toga, ko hoce pravi produkt neka plati, kome OSS polufabrikati vrse posao, a dobro i jeste.
Citat:
Ivan Dimkovic: Pitanje je koliko bi RedHat enterprise support mogao da ti pomogne oko nekog third-party OSS projekta koji je "bas ono sto ti treba" ali nema puno veze sa RedHat-om.
Ne bi, ali ja znam unaprijed sto sam platio, gdje support mogu da ocekujem, te gdje sam prepusten sam sebi. Ako sam ja rizikovao da zavisim od OSS rijesenja za poslovne potrebe, ja cu ili da platim ljude da to mogu da poprave unutar kuce, ili da platim cijenu kad to moje "dzaba" pocne da me kosta. Pitanje rizika, pitanje biznisa.
Citat:
Ivan Dimkovic:Hm, postoji code review proces, koji se postuje u svakoj iole ozbiljnoj firmi, obicno se bad code otkrije od strane senior kolega i scheduluje za rewrite.
Slicni mehanizmi pocinju da se pojavljuju i u OSS svijetu, doduse samo na ozbiljnijim projektima. Svaka promjena u kernelu se "potpisuje", BSD razvoj davnih dana zahtjeva da sve mora da prodje kroz code review.
OSS je skup komponenti, neke od njih su upotrebljive, neke "vrse posao". Sto se vise komercijalnih kuca upusti u Linux vode, to ce vise i vise kljucnih komponenti (narocito biblioteka i uopste softverske infrastrukture) podpadati pod takvu praksu.
Citat:
Ivan Dimkovic:To je kljucno "pre ili kasnije" :-) pitanje je samo vremena - problem je ako se ti oslonis na OSS, budi siguran da ce fix za nesto trajati duze nego za komercijalni proizvod iz prostog razloga jer ne postoji komercijalna odgovornost. Ipak je to za koji red velicine manja garancija od komercijalnih resenja.
Apsolutno! Ekipa koja Linux koristi u komercijalne svrhe provjeri sto ima SAD, uradi privatni branch, i to ti je sto ti je, kad se naleti na bug popravi u kuci.
Jedini kontra-primjer je Apple-ova zavisnost od GCC, ali GCC je poprilicno mator produkt u kome je dosta djecjih bolesti vec odlezano.
Taj rizik sa OSS, bas na primjeru tog GCC je vec apsolviran, Ivane. Zive ljudi pod GCC-om ljepota Bozija, dugo vec. Ja, dok mi je posao bio pisanje koda, skoro iskljucivo sam taj kompajler koristio. Za komercijalne primjene, naravno.
Citat:
Ivan Dimkovic:Kako ne postoji sales po gomili OSS projekata, pitanje je na osnovu cega se i postavljaju development prioriteiti... Ukusu glavnog gurua?
Zavisi ko je ukljucen u razvoj. Kad je Marvell pisao svoje drajvere za Discovery bridge-ove, prioritete je definisao Marvell. A OSS zajednica rekla "hvala".
Citat:
Ivan Dimkovic:- Niska nabavna cena (nula), pa ako proradi - super, ako ne... oh well
Pa sad, pricali vec o risk-managementu. Kome je frka, on ce da se osigura da sve radi unaprijed.
Citat:
Ivan Dimkovic:- Royalty-free distribucioni model, jako dobar za embedded sisteme gde hoces da ustedis svaku paru... pod uslovom da hoces da tolerises Linusove gluposti vezane za RT buducnost sistema :)
To sto je stvarnost u embedded svijetu danas, doci ce na desktop uskoro. Veoma brzo ce se pojaviti racunari koji kostaju MANJE od MS operativnog sistema. Pritisak na obaranje cijene ce bit ogroman.
Linusova zastranjivanja po pitanju RT ne mogu, na duge staze, da zaseru stvar. Ova prica sa "carrier-grade Linux", za komercijalne potrebe, to jednostavno nece moci da trpi. Ako bude trebalo (kao i drugdje u OSS svijetu), napravice se branch, i odrzavace ga i o njemu voditi racuna neko ko nije Linus i kome je vise stalo do RT aspekata.
Ali to smrt Linux-a kakvog ga znamo nece bit. Izmedju OSS projekata postoji poprilicno dijeljenje koda, sve sto se pojavi na jednoj strani prije ili kasnije bude prepisano (ili iskopirano) na drugoj. Vidjeti sto se desilo sa XOrg i XFree, naprimjer.
Ta fluidnost inherentna za OSS svijet garantuje da niko ko zautupi da pogresno radi ne moze da skenja cijelu stvar do kraja.
Ja ne vidim tu koliziju izmedju interesa komercijalnog razvoja softvera i OSS-a, uopste.