Citat:
Znate Linux gospodo ja kada sednem u auto obicno ocekujem da okrenem kljuc i ubacim u prvu brzinu ili jos bolje u D, i da krenem, ne zelim da prskam starter sprej, cistim svecice i palim auto na kurblu, i dajem medjugas zato sto menjac nema sinhrone, capiche?
U potpunosti se slažem sa ovim stavom.
Uzeću još jedan primer. Svako ko programira zna da je potrebno prilikom pravljenja klasa, jasno razdvojiti realizaciju i interfejs. Korisnik ne sme da zna realizaciju, njemu se ponudi samo interfejs. Poznato je da je grafički interfejs najjednostavniji za korišćenje. Mnogo je verovatnije da će neki neuki korisnik nekako da nabasa na control panel i da će da nađe tamo Servise i kada ih nađe kliknuće na neki od servisa i pojaviće mu se u levom delu ekrana Start, Stop, Restart ili isto to može da nadje na desni klik. Ovo se zove očiglednost upotrebe. A u linuxu mora da zna sintaksu komande. Jednostavno me ne može niko ubediti da je ovo drugo jednostavnije za prosečnog korisnika. Meni lično je mnogo brži način gašenja servisa na linuxu, ali prosečnom korisniku nije. To je i najveći problem kod ovakvih diskusija i kod zagriženih linuks korisnika što ne shvataju realnost da ne koriste računare samo eksperti već prosečni korisnici. Slučajno trenutno učim predmet koji se zove "Inerakcija čovek-računar", pa sam upoznat sa dizajniranjem korsničkog interfejsa. Znate li samo koliko je trebalo vremena ljudima da naprave ono što mi danas zovemo računar. Nije to tek tako nastalo pedesetih godina. Nekoliko vekova unazad je bilo pokušaja da se odrade automatizovane mašine. Znači nije moglo to tek tako odjednom da se odradi. To ide postepeno. Pedesetih godina su računari bili veličine jedne sobe, ali su inženjeri morali za neke najjednostavnije operacije da vrše ogroman posao. Postepeno su se ove mašine usavršavale i danas imamo ono što vidimo pred nama. Ovo što vi pričate u korist Linuxa je isto kao da neki od onih ljudi koji su održavali recimo ENIAC kaže da je on bio upotrebljiv. Sada se operacije izvršavaju klikom, dakle jednostavno, što je i cilj. Isto tako ljudima iz Xeroxa je trebalo dosta vremena da naprave uređaj koji danas zovemo miš. Poznato je da je Apple imao najveći promašaj jer je forsirao miš sa jednim tasterom, itd. Isto je sa korisničkom interfejsom tj. sa Grafičkim korisničkim interfejsom pošto je on u stvari najdominantniji interfejs. Evo nekoliko odlomaka iz pomenute knjige da ne bude da ja sam nešto pričam bezveze, već je ovo o čemu raspravljamo već prošlo kroz jednu dublju analizu:
"Korisnički interfejs je najvažniji deo bilo kojeg računarskog sistema. Preciznije, dobro osmišljeni i dizajnirani interfejs. Zašto? To je predstava sistema pokazana korisniku umesto samog sistema, projekcija sistema ka korisniku. Interfejs prestavlja sistem za većinu korisnika, koji se može videti, dodirnuti, čuti. Gomile softvera su skrivene iza ekrana, tastature, miša (kao što je motor automobila nebitan za vozača, on ne mora da zna ništa o motoru potrebno je samo da zna promenu brzine na menjaču, okretanje volana pritiskanje i otpuštanje kvačila, kočnice i gasa). To je oblik u kome su prezentirani poslovi i zadaci korisnika, što ima direktan uticaj na način kako će ond svoje poslove izvršavati. Ne zaboravimo relacija između kompanije i klijenata što je sve povezano sa profitom.
Dakle
svrha pravljenja interfejsa je "prosta": da omogući lak, produktivan rad sa računarom (uz zadovoljstvo i po mogućnosti uživanje).
Dugo vremena interfejs je bio sporedna stvra. Kao da računar nije pravljen za korisnika. Sve dok nisu, frustrirani i siti komplikovanih procedura i nerazmljivih ekrana, zavikali: "Dosta nam je! Nećemo više da mirno podnosimo i prihvatamo proizvode koje nam zagorčavaju život i sve što radimo dovode u pitanje", i dizajneri softvera su ih konačno čuli. Doduše, to je koincidiralo napretkom tehnologije koja je olakšala uslišavanje korisničkih vapaja.
Tako je polako nastajao grafički korisnički interfejs (GUI)
Izgled ekrana utiče na korisnika na različite načine. Ako je konfuzan i neefikasan korisnik će imati velike poteškoće da odradi svoj posao pomoću njega i napravaće mnogo grešaka. Loš dizajn može definitivno odbiti korisnika od računara uopšte, izazvati mu frustraciju, ljutnju, pojačati stres, poljuljati poverenje u sebe."
"Koristi od dobrog dizajna
Dobar dizajn GUI-ja može znatno da poboljša produktivnost korisnika (zaposlenog). Ako na konkretnom sistemu zaposleni godišnje obradi npr. 4,8 miliona ekrana a ako zbog neoptimalnog dizajna troši jednu sekundu više po svakom ekranu tada to iznosi polovinu radne godine. Istraživači su široko ispitali ove efekte i ustanovili da redizajniranje samo jednog dijaloškog prozora može firmi da godišnje donese uštede od oko 20 000 dolara. Da li je potrebno posle ovoga još nešto reći?"
"Korisničko znanje i iskustvo
Postoji nekoliko kategorija korisnika prema stepenu njihovog iskustva sa sistemom interakcije: početnik, novajlija, povremeni, privremeni, prosečni, i konačno na drugom kraju ekspert.
Novajlijama se stalno govori da su glupi i da su za neuspeh da shvate sistem sami krivi (treba uočiti popularnost knjiga za računare koji u naslovu sadrže izraz "za neupućene (for dummies)"). Nagone se da teže mojstovstvu kroz svoju "glupost" jer drugi put nemaju. Dakle, ako ljud ne mogu efikasno da koriste računare koga treba kriviti? Reklo bi se da treba izmeniti sistem jer se čovek ne može usavršiti.
S druge strane eksperti
-oslanjaju se na svoju memoriju
-očekuju brzo delovanje
-potrebna im je nisko informativna reakcija sistema
-teže većoj efikasnosti tako što preskaču pomagala koja početnici koriste, redukuju kucanje, sažimaju informacije i uvode novu terminologiju.
"Sredonje" su negde između ova dva ekstrema."
"Da li korisnik prinudno ili slobodno koristi račurar?
Karakteristike prinudnog korišćenja su:
-računar se koristi kao deo radnog procesa
-vreme i napor u ovladavanju radom na računaru se svesno ulaže
-visoka motivacija često kompenzuje nizak nivo upotrebljivosti interfejsa
-korisnik može posedovati tehničko predznanje
-posao se može sastojati od jednog zadatka ili funkcije
Ovaj tip korisnika hteo ne hteo, mora da nauči da ugodno radi sa računarom jer drugog izbora nema. Primeri za taj profil korisnika danas su službenici koji rade na rezervaciji avionskih karata, osiguravajućih kompanija ili programeri koji pišu ili debaguju programe.
Zadnjih godina širenje weba u sva područja ljudske delatnosti stvorilo je drugu vrstu korisnika, čije su karakteristike:
-korišćenje računara (sistema interfejsa) apsolutno nije neophodno
-nema interesa za tehničke detalje
-ne mora uložiti dodatni napor za ovladavanje sistemom
-najčešće nema visoke motivacije da se sistemom ovlada
-mora se podsticati dobrovoljna upotreba
-dolazi iz heterogene sredine
Učestalost korišćenja. Stalno, često, povremeno ili retko korišćenje sistema određuje stav prema njemu, jer utiče na ovladavanje i pamćenje.
Važnost posla ili potreba. Određuje jačinu motiva da se računar (interfejs) koristi i ovlada njime.
Postojanje IČČ (interakcija čovek-čovek). Da li korisnik pri normalnom obavljanju zadataka, uz korišćenje sistema, komunicira sa drugim osobama? Dizajn interfejsa ne sme ometati prirodnost njihove komunikacije već mu se mora prilagoditi.
Osnovna obuka. Da li će obuka za sistem biti široka, formalna ili samostalna na bazi uputstva ili ju je nemoguće sprovesti?
"Grafička era u razvoju interfejsa i dizajna ekranskog prikaza je počela sa Xerox Star računarom 1970-ih i potpuno se razvila sa pojavom Apple-ove Lize i Mekintoša sredinom 1980-ih. GUI (Grafički korisnički interfejs) sistemi su ubrzano počeli da dopunjavaju ranije sisteme zasnovane na tekstu, koji su postojali već tri decenije. Kada je Microsoft konačno izašao sa svojim Windows sistemom, GUI je ubrzo postao dominantan oblik korisničkog interfejsa."
Eto ovo je moj doprinos ovoj temi, nisam hteo puno svog mišljenja da dam već sam naveo odlomke iz knjige jer je ova tema već dobro sažvakana. Nadam se da ćete pažljivo sagledati ove argumente i kada dajete ogovore na ovaj temu molim vas nemojte u ulozi korisnika da zamišljate sebe već prosečnog korisnika.
P.S. Otprilike isti vremenski period koristim Windows i Linux, student sam pa su mi takve potrebe. Linux koji koristim je Slekver jer želim da učim ono što radi ispod haube.