Citat:
audiofreek:
može li se tu ubaciti trimer pa da prekostrujna zaštita može da se podešava na neku željenu vrijednost ispod maksimalne koju smps dozvoljava? to bi bilo jako jako korisno kod korištenja ovog napajanja pri popravci drugih uređaja.
Ovaj tip zastite je takav da ce okinuti kod jednog jedinog impulsa koji je prekoracio struju.
Posto nije realizovan na konkretnom modelu, sigurno ce doziveti izvesne korekcije.
Takodje, vrednost shunt-a za sekundar strujnog trafoa ce uveliko zavisiti od osobina glavnog trafoa i njegovog sekundara, sto je ostavljeno na slobodu korisnicima. (moze bitii podesiva, sto bi ispunilo uslov promene praga strujne zastite)
Ovakva zastita se moze dodati i kao posebna plocica jer ima samo nekoliko tacaka kojima se spreze za glavnu i na glavnoj ne zahteva bas nikave izmene.
Treba napraviti glavnu, isprobati to lepo, napraviti potrebne sekundare i filtere prema svojim potrebama, pa onda dimenzionisati zastitni sklop.
Ako se ne spoje one dve diodice ka IR2153, onda nam strujni trafo moze sluziti za merenje/pracenje struje primara.
Pravila koriscenja pasivnog strujnog trafoa (bez dodatne elektronike u njemu) su takva da se bira sto nizi otpor za njegov sekundar.
Onda strujni trafo nema nikakvog znacajnog uticaja na glavno kolo koje meri.
Posto je u konkretnom slucaju prenosni odnos strujnog trafoa 1:100, impendansa sekundarne strane (100 navoja) ce se preslikati na primarnu stranu (1 navoj) kao 1/10000 od impendanse primarne strane (prenosni odnos na kvadrat).
Sa onim otpornikom koji je Aca postavio (180R), kolo koje merimo ce videti otpornost od 180R/10000 = 18 miliohm.
U istom odnosu stoje i preslikani induktiviteti.
Sa dovoljno malim otporom shunta na sekundarnoj strani strujnog trafoa, uticaj njegovog prisustva u glavnom kolu je zanemarljiv. (u ovom slucaju je 180R potpuno zadovoljavajuce mali)
Ako strujni transformator makar i na trenutak ostane bez shunt-a, napon na njegovom sekundaru ce teziti beskonacnom.
To prakticno znaci da ce se tada pojaviti njegov snazan uticaj na glavno kolo, dok ce na njegovoj sekundarnoj strani preskociti varnica izmedju namotaja.
Zato shunt treba da ima pouzdan spoj.
Kod strujnog trafoa se NIKADA ne ostavlja raskinut krug sekundara.
Teznja ka beskonacnom naponu sa raskinutim kolom sekundara doro dodje za razne ispravljace.
Grecov spoj, formiran od dioda D10-D13 nece imati nikakav (tj. beznacajan) uticaj na tacno merenje struje.
Laicki objasnjeno, teznja sekundara ka beskonacnom naponu u otvorenom kolu, munjevito i u potpunosti prevazilazi PN barijere dioda, trenutno ih stavlja u provodno stanje, gde napon barijere vise nije od znacaja.
Realno ce se napon barijere D10-D13 preslikati na primar sa odnosom 1:100 sto je oko 7mV, nama prakticno nevazna velicina. (npr. sa odnosom 1:1000 bi bilo svega 0,7mV)
Sto je veci prenosni odnos strujnog trafoa, sve je minorniji uticaj prisustva ispravljaca na njegovoj sekundarnoj strani.
Iz svega ovog imamo sledece zaklucke:
- pasivnim strujnim transformatorima se mogu meriti struje takvih talasnih oblika koji ne sadrze DC komponentu.
- ostvarivi su i strujni transformatori za talasne oblike koji sadrze DC komponentu, oni sadrze permanentni magnet u procepu jezgra, koji sluzi za ponistavanje DC polja. Mi se ovde njima necemo baviti jer su inace tesko nabavljivi kod nas i strogo namenski pravljeni.
- postoje elektronske opcije strujnih transformatora koji mogu meriti i AC i DC struje, oni se zovu strujni transduceri, sadrze transformator i aktivni elektronki sklop za ponistavanje i ocitavanje DC polja jezgra.
- tacnost pokazivanja zavisi iskljucivo od prenosnog odnosa trafoa (naravno ako je napravljen po pravilima).
- jezgro moze biti veoma malo, jer u njemu ce se transformisati samo onolika snage koliko se izgubi na shuntu, diodama i otporu namotaja sekundara, a to je malo.
- jezgro treba da bude predvidjeno za radnu ucestanost sklopa.
- uticaj strujnog transformatora na glavno kolo je u vecini slucajeva mnogo manji od bilo kakvog shunt otpornika u istom kolu, a na kome bi se pojavio dovoljno veliki napon koji mozemo pouzdano izmeriti.
- izlazna velicina se lako ispravlja u napon jednog polariteta sto je veoma povoljno za upotrebu u elektronici.
- uvek kada u nekoj naizmenicnoj struji nema DC komponente, i kada cena to opravdava, pasivni strujni trafo je najbolji izbor za merenje struje.
- kada cena i zahtevi kola to opravdavaju, izbor aktivnog strujnog trafoa (transducera) je takodje najbolji izbor. (kad treba meriti AC/DC struje)
- pasivni strujni transformatori mogu meriti naizmanicne struje veoma visokih ucestanosti (uglavnom zavisi od materijala jezgra).
- strujni trafo sa jezgrom iz konkretnog primera (jezgro drivera iz ATX) ce sa lakocom meriti tacno u opsegu od 10-500KHz.
Pozz