@boxxter @Angelico
Da ne bude zabune - kada sam pominjao "za*ebane igrače koji igraju za*ebanu igru", nisam mislio na drastične scenarije tipa Ibarska magistrala ili neke James Bond 007 varijante ;) To se odnosi na državne ili poslovne organizacije (ili pojedince u tim organizacijama) koji imaju političku podršku u okviru vladajuće većine za sprovođenje određenih interesa (od državnih, preko stranačkih do privatnih) i na raspolaganju su im različita formalna i/ili neformalna sredstva za ostvarivanje uticaja. Dakle, ključna reč je politička podrška. Uvek je lako lupiti šakom o sto i reći -- ne može više ovako, od sutra će biti drugačije -- kada postoji politička podrška da se to sprovede. Ali, kada takva podrška ne postoji, onda obično ne možeš da dobiješ baš sve što si zamislio, na način kako si zamislio i to je politička realnost koju ne možeš da ignorišeš...
Takođe, ne bih se složio sa @boxxter-om da nemam svoju "lobi grupu" čije bih interese zastupao. Milje iz koga dolazim jeste Internet zajednica, što se, u najširem smislu, odnosi na sve one koji privatno ili profesionalno zavise od Interneta i koji se, između ostalog, okupljaju po forumima kao što je ovaj. Interesi te grupe su oni interesi koji su meni bliski i koje zastupam. Zato mi je malo bez veze kada se diskusija postavi u okvir "Predstavnik Vlasti vs. Narod" ili obrnuto. Ne učestvujem ja u diskusijama po Internetu da bih polagao račune Narodu, nego da bih pomogao i sebi i svojoj "lobi grupi" da u praksi što pre dobijemo stvari koje nam olakšavaju svakodnevni privatni i profesionalni rad i razvoj. Što je moja "lobi grupa" informisanija/organizovanija/fokusiranija, to je i moj posao lakši... :)
@ZanLepen @flylord
Moja pozicija u MTID je "posebni savetnik ministra" što znači da sam organizaciono pri kabinetu ministra i nisam vezan za neki od sektora ministarstva. Tokom proteklog perioda više sam se bavio temama iz oblasti telekomunikacija, nego informacionog društva, ali to je čisto statistički gledano... :)
@bachi
Kada me pitaš - šta ja uopšte savetujem ministarku - odgovor je relativno jednostavan. Sve ono što i sam pominješ i svojoj poruci: bržu liberalizaciju, bolje uslove za poslovanje, manje sumanute birokratije, više zaštite za korisnike, više mehanizama koji obezbeđuju konkurenciju itd. NO, TO JE SAMO POČETAK i to je obično najkraći i najlakši deo posla. Prvo sledeće pitanje je - KAKO sve to realizovati u praksi. I tu počinje pravi posao za koji u ogromnoj većini slučajeva ne postoji trivijalno rešenje. U igri je uvek veliki broj faktora koji moraju da budu ukalkulisani u predlog rešenja, inače su male šanse da će takav predlog ikad biti usvojen i sproveden u praksi. Ti faktori nikad nisu čisto stručni, objektivni, zdravorazumski ili u najboljem opštem interesu. U igri su vrlo često borba za stečene pozicije, otpor promenama, sprovođenje ličnih/političkih/stranačkih ciljeva itd. U takvom okruženju, mislim da je primarno obezbediti političku podršku za sprovođenje ciljeva i gledati da se procesi kreću u pravcu ostvarivanja tih ciljeva, umesto da stoje. Naravno, uvek je lepo kada neki proces može brzo da se okonča, pa da svi brzo osetimo pozitivne promene. Međutim, imajući u vidu društvene i političke odnose u Srbiji danas, mislim da je bitnije da se pobrinemo da pozitivne promene u oblasti telekomunikacija i informacionog društva dođu u neko dogledno vreme, makar i posetepeno, nego da potrošimo i priliku i vreme tražeći sve, odmah i sad.
Sve ovo ne znači da u narednom periodu neće doći do promene na domaćoj sceni, koje će za posledicu imati poboljšanje položaja sektora IKT u političkom smislu. Tada će verovatno biti moguće tražiti mnogo više stvari za "odmah i sad" i manje vremena provoditi baveći se "prelaznim periodima", "prelaznim rešenjima" itd.
Imajući to u vidu, pokušaću da ti odgovorim na neka od konkretnih pitanja koje si postavio:
- MTID nije "onesposobilo" Telenor u fiksnoj telefoniji, na protiv. MTID je, nakon zastoja koji je trajao od 2005. godine (kada je Telekom formalno izgubio monopolska prava), stvorilo uslove za pokretanje postupka za dodelu nove licence u fiksnoj telefoniji, uključujući i pristup lokalnoj petlji. Na temu "zašto baš jedan operator, zašto ne 1000" pokušao sam da odgovorim u ovoj temi
http://www.elitesecurity.org/t387702-2#2494333 tako da sada ne bih širio priču u tom pravcu. Sa druge strane, obezbeđeni su uslovi za usvajanje novog Zakona o elektronskim komunikacijama, kojim je određen rok za potpuno otvaranje tržišta i data odgovarajuća ovlašćenja RATEL-u za regulisanje odnosa na tržištu, koja ranije nisu postojala. U svakoj zemlji koja je prošla kroz liberalizaciju telekomunikacija postojao je period u kome su novi igrači pregovarali sa nacionalnim telekomima oko cene zakupa kanalizacije, optike, lokalne petlje, interkonekcije itd. To isto je moralo da se konačno desi i kod nas, i to je ono što imamo prilike da gledamo poslednjih 6 meseci između Telenora i Telekoma. Dakle, to što na prvi pogled deluje kao zastoj, zapravo je prolazna faza u kojoj se alternativni operatori i bivši monopolista "cenjkaju" i bore za što bolje startne pozicije. Ja očekujem da ugovori o zakupu kanalizacije, optike, lokalne petlje i interkonekciji krenu sa primenom od septembra i da Telenor do februara krene sa pružanjem usluga određenog obima. Novosti u ponudi će svakako biti, ali ne očekujem ništa spektakularno na tom planu tokom narednih godinu i po dana. Međutim, uvođenje +1 FWA i +1 fiksnog operatora jesu suštinski korak napred, kao što je to i uvođenje prenosivosti brojeva u fiksnoj i mobilnoj telefoniji. Do potpunog otvaranja tržišta fiksne telefonije ostalo je manje od godinu i po dana i tada će Srbija preko noći dobiti na desetine fiksnih operatora, ali će oni imati od početka imati daleko bolje uslove za poslovanje i razvoj.
- Što se tiče infrastrukture Telekoma i njenog izdvajanja -- akcionarskim ugovorom iz 1997. godine Telekomu je preneta u vlasništvo kompletna infrastruktura JP PTT za obavljanje telekomunikacione delatnosti, što uključuje određeni broj kilometara kanalizacije, cevi, bakarnih i optičkih vodova, određeni broj šahtova, centrala i druge telekomunikacione infrastrukture. Jedan od zadataka privatizacionog savetnika jeste da napravi pravnu analizu važećih ugovora i imovinsko-pravnih odnosa, da napravi analizu i projekciju poslovanja u zavisnosti od različitih faktora i predloži opcije za prodaju dela državnog udela, sa posebnim osvrtom na pitanje infrastrukture. Dakle, to pitanje će svakako biti uzeto u obzir i razmotreno. U teoriji, verovatno bi mogla da se nađe formula po kojoj bi se Telekom prvo interno reorganizovao na neki način (recimo tako kako si opisao, ili nešto drugačuje...), pa tek onda ponudio na prodaju. Međutim, imajući u vidu prethodnu političku odluku donetu na nivou vladajuće koalicije, da se Telekom proda do kraja godine i po što višoj ceni, kao i činjenicu da bi svaka reorganizacija morala da dobije "amin" OTE-a, ne verujem da će prethodna reorganizacija biti deo konačne odluke o prodaji. Što se tiče MTID (koje BTW ne vodi proces prodaje državnoj udela u Telekomu), prioritet je bio da se usvoji Zakon o elektronskim komunikacijama, kako bi se pre bilo kakve prodaje fiksirali rokovi za liberalizaciju, fiksirala ovlašćenja RATEL i obezbedili uslovi za pristup infrastrukturi bez obzira na vlasničke odnose. Takođe, Vlada je na predlog MTID odobrila uspostavljanje "Državne mreže", koja bi objedinila posebne sisteme veza organa bezbednosti, službi za hitne intervencije, drugih državnih institucija i resurse javnih preduzeća (tipa EPS/EMS). Primarni cilj jeste da se takva mreža tj. telo koje će upravljati tom mrežom, formira do prodaje državnog udela u Telekomu. Dakle, postoji plan da se infrastruktura EPS/EMS stavi u korisnu upotrebu, ali je sasvim drugo pitanje da li bi viškove te infrastrukture trebalo staviti na raspolaganje privatnim operatorima, u kom trenutku, u kom obimu i pod kojim uslovima. Ta pitanja još uvek nisu na dnevnom redu, što ne znači da neće doći na dnevni red u bližoj budućnosti...
- Što se tiče tzv. WiMAX tendera, ne radi se o odugovlačenju, nego o stvaranju uslova za raspisivanje tendera za dodelu prava na korišćenje radio-frekvencija na određenoj teritoriji u uslovima kada na delovima te teritorije postoje korisnici važećih dozvola za radio-stanice, izdatih u skladu sa ranije važećim propisima. Ovaj problem je odavno mogao da se reši recimo nasilnim oduzimanjem stečenih prava, ali to nije opredeljenje za koje se zalažemo :) Takođe, moguće su bile i opcije sa raspisivanjem tendera za manje regione, isključujući Beograd, ali bi to bilo neodrživo sa ekonomske tačke gledišta (imajući u vidu tržišni segment koji pokriva WiMAX, visinu investicije u infrastrukturu, cenu CPE, kupovnu moć stanovništva itd). Koliko je meni poznato, uslovi za raspisivanje tendera konačno su usaglašeni između MTID i RATEL, pa se očekuje njegovo raspisivanje od septembra ove godine.
- Što se tiče "kartela u mobilnoj telefoniji", on je, na žalost, uslovljen ograničenom količinom radio-frekvencija koje su na raspolaganju za mobilnu telefoniju i slična situacija je svuda u svetu. Tržišna dinamika može se značajno unaprediti uvođenjem prenosivosti broja, što je stvar koja će vrlo brzo da proradi u Srbiji (RATEL je pre par dana okončao tender za centralnu bazu prenetih brojeva i do septembra će objaviti ime najboljeg ponuđača koji će realizovati sistem tokom jeseni). Takođe, stupanjem na snagu novog Zakona o elektronskim komunikacijama stvoreni su uslovi za rad virtuelnih mobilnih operatora, ali njihovo uvođenje ne zavisi toliko od MTID ili od RATEL, koliko od firmi koje bi bile zainteresovane za dogovor oko VMNO sa postojećim operatorima (jer VMNO usluge su, kao i sve ostale usluge, osim fiksne telefonije preko fiksne mreže, na režimu opšteg ovlašćenja od pre mesec dana).
- VoIP usluge bez korišćenja numeracije (recimo korišćenjem greb-kartica preko 0800 broja, preko SIP telefona ili na drugi način), može da pruža svako od kraja 2008. godine. VoIP usluge uz korišćenje brojeva iz Plana numeracije mogu da pružaju operatori koji imaju licencu za javne govorne usluge preko fiksne mreže (trenutno Telekom, Orion Telekom i Telenor + budući vlasnici "WiMAX licenci"). Ovo ograničenje će važiti još nešto manje od godinu i po dana, nakon čega će svako moći da pruža koje god usluge želi, preko koje god infrastrukture želi, sa numeracijom ili bez nje.
- Što se tiče para iz budžeta koje se troše na MTID, ne bih se složio da se radi o ogromnim parama -- osnovni budžet MTID je oko 3.9 miliona evra i nalazi se na pretposlednjem mestu u konkurenciji svih drugih ministarstava. Druga stvar je da li vrede te pare koje se potroše na postojanje MTID. Moje mišljenje, koje sam zastupao davno pre nego što je MTID osnovano 2007. godine, jeste da svakako vrede, jer postojanje ministarske stolice u Vladi daje sektoru IKT veću vidljivost, veći značaj, a samim tim i veći manevarski prostor. Ne kažem da bez MTID ne bismo mogli da preživimo, ali bi realizacija onoga što trenutno radimo bila dosta teža.
- Što se tiče brzine napredovanja, ni ja nisam zadovoljan, a jasno mi je da posle toliko godina izneverenih očekivanja nijedna Vlada ne može da očekuje neko veće razumevanje javnosti za brzinu napredovanja. No, ne treba izgubiti iz vida da svako činjenje ili nečinjenje ima svoju cenu. Meni je isto žao što smo imali zastoj u liberalizaciji telekomunikacija praktično od usvajanja Zakona o telekomunikacijama 2003. godine, pa sve do 2008. godine kada je oživljena saradnja na relaciji MTID-RATEL i kada su započete pripreme za uvođenje novih operatora. Neko će reći da brže nije moglo u okruženju koje je, posle decenije međunarodne izolacije, sunovrata ekonomije i rata, počev od 2000. godine izloženo "kaubojskoj tranzicji" ;) dok se drugi neće složiti sa takvim argumentima. Bilo kako bilo, propušteno vreme niko ne može da nam nadoknadi i sve ono što je možda trebalo uraditi od 2003. do 2008, mora da se radi danas. Zato mi danas u Srbiji imamo 2,5 fiksna operatora, a Rumuni/Slovenci/Makedonci nekoliko desetina. Slična stvar je sa e-potpisom, servisima e-uprave itd. Zapravo, kada realno pogledam protekle dve godine, najveći deo posla kojim se ovaj saziv MTID bavio odnosio se na "čišćenje repova" koji su zaostali iz protekla 2-3 mandata Vlade... Sada je napravljen neki catch-up u najvećem broju oblasti i trebalo bi da u bližoj budućnosti osetimo efekte tih promena. Naravno, budući saziv Vlade će imati odgovornost da nastavi istim tempom, a ako se to ne obezbedi, opet postoji mogućnost da skliznemo u zaostatak...
Pozdrav,
Sloba