Ima nekoliko stvari koje bi trebalo razjasniti:
- struja data za Fet-ove, pa i bipolarne tranzistore je struja koju on može da izdrži ako je potpuno otvoren, što nije slučaj kada radi kao prekidač, jer mu treba neko vreme da se otvori i zatvori. Zbog toga pobudni impulsi treba da budu što je moguće pravilnije četvrtke. I napon za otvaranje Fet-a treba da bude preko 5V.
- struja gejta je u stvari 0, zato se i zove FET(!). ALI, postoji kapacitet između gejta i sorsa. i taj kapacitet usporava promene, i troši sve veću struju što je frekvencija veća. Zbog toga treba obezbediti dovoljno snažnu i brzu pobudu. Iz toga sledi da ako je moguće, treba ići na što je moguće nižu frekvenciju, jer se tako lakše obezbeđuje dobra pobuda, a i broj prelazaka FET-a iz stanja uključeno u isključeno i obrnuto je toliko puta manji. A upravo to vreme tranzicije prouzrokuje disipaciju i gubitke. Za motor je dovoljno par stotina Hz, da se ne bi čulo zujanje i da stabilno radi. Visoke frekvencije imaju prednost kada se koristi transformator, što ovde nije slučaj.
- kada se radi o spojevima gde pobudni napon treba da bude veći od napona napajanja bilo je u predhodnim postovima reči o "bootstrapping mosfet"...to je dobro rešenje, ali samo ako je potrošač sijalica ili neki otpornik. Kada je to DC motor, ne radi, jer da bi taj spoj radio potrebno je da za vreme dok je FET isključen napon na sorsu bude 0. Motor, koji se okreće, proizvodi i sam napon i tako onemogućava ovu pojavu, te tako taj spoj postaje beskoristan. I u slučaju kapacitivnog opterećenja je isti slučaj. Zbog toga sam upotrebio mali pretvarač, koji podiže napon za pobudu. Može se to uraditi i sa bilo kakvim oscilatorom (logička kola, 555, operacioni poj.), gde se zatim sa spojem za udvostručavanje napona obezbedi napon za pobudu.