Sledeci korak da prosto pokusam objasniti sta su REPO poslovi i njihov uticaj na kurs.
Jelasic je vodio jako restriktivnu monetarnu politiku. Uzimao je bankama ogromne obavezne rezerve u nekim slucajevima i do 60%
Ali ni to nije sputavalo banke da ubacuju ogromnu kolicinu deviza i daju dinarske kredite indeksirane u evrima.
Kod nas su bile vise kamate nego u inostranstvu, bankama se isplatilo da uzmu evre u inostranstvu recimo na 4% a plasiraju ovde na 10% iako je obavezna rezerva kod NBS bila 40%.
Puno novca u sistemu dize potrosnju i stvara inflaciju. A cilj NBS je sto manja inflacija.
Visak dinara se sklanja davanjem lepe referentne kamate na REPO poslovima.
Banka daje dinare NBS na 14 dana a NBS joj isplacuje referentnu kamatu.
Ako je referentna kamata 10% banka ulozi 100.000.000 RSD kod NBS a za 14 dana podigne 100.383.000 RSD
Ako je referentna kamata 17,75% banka ulozi 100.000.000 RSD kod NBS a za 14 dana podigne 100.680.000 RSD
A kad banka moze uzeti 15% od NBS onda nema potrebe da daje privredi ili stanovnistvu dinare na manje od 20% jer mora uracunati rizik.
Povecanjem ref kamate se ustvari povecavaju krediti prema privredi i stanovnistvu.
Nema jeftinih kredita nema ni privrede. Lepo samo bankama. Al necemo sad o tome idemo u politiku :)
Rizik za banke je samo kurs, ako skoci evro nema zarade :) Ali posto je uvek vise deviza dolazilo nego odlazilo dinar je cak i jacao.
Bankama je to bilo primamljivo i u toku 2007 pa do decembra 2008 na repo je uvek bilo u proseku 200 MILIJARDI dinara. Uvek znaci izmedju 2 i 3 MILIJARDE EVRA
Znaci NBS da bi sklonila dinare iz sistema je bankama isplatila preko 500 miliona EVRA kamata u 2007 i 2008 godini.
To je bila cena male inflacije i sto manjeg zaduzivanja stanovnistva i privrede
Jelasic je dobro znao sta ce se desavati kad pare krenu kuci i upozoravao je i banke i privredu i gradjane da ne rade to sto rade.(zaduzuju se u evrima).
Ali sa druge strane je imao politicare koji su obecavali bolje sutra, dizali plate budzetlijama (veca plata - mogucnost veceg kredita) podsticali potrosnju.
Sve to je moglo dok smo prodavali imovinu i pare bile u inostranstvu jeftine.
Onda je dosla kriza, novih svezih para nema, sve rasprodato.
Banke duzne centralama, privreda i stanovnistvo bankama. Banke stedisama 5 milijardi evra... brrrr ako ovo krene po zlu.
31.12.2008 pravna lica, preduzetnici i stanovnistvo su duzni 1.232.946.000.000 RSD ili oko 13.7 milijardi evra.
Od toga pravna lica 9 milijardi evra, preduzetnici 500 miliona evra i stanovnistvo 4.2 milijarde evra.
U oktobru stize fin.kriza u nase krajeve, banke prvo imaju udar na povlacenje devizne stednje. Da bi to istrpele povlace dinare sa REPO i kupuju devize, To pravi onaj pocetni udar na kurs sa 76 na 82.
NBS prvo intervenise a onda 19.10 povecava kolicinu obaveznih deviznih rezervi koje se drze u dinaraima sa 10% na 20%. Tako prisiljava banke da drze 350 miliona evra u dinarima umesto u evrima. (Pre toga je u maju oko izbora uradila istu stvar ali tada je povecala sa 0 na 10%. Isto zbog udara na kurs)
Tu Jelasic daje 269 miliona evra za intervencije i vraca bankama 473 miliona evra iz rezervi.(350 od ovog povecnja sa 10% na 20% a oko 120 zbog povlacenja devizne stednje uplasenih gradjana)
Samo u oktobru dolar jaca sa 1,4 na nekih 1,29 i ne vidi se toliki pad deviznih rezervi.
Evo kako se to odrazava na repo
I sta je sad ovde lose uradio Jelasic dal namerno ili slucajno necemo o tome.
Daje bankama 750 miliona evra na kurs oko 82. Secamo se svi onog njegovog "narode mirno spavaj"
O tome cemo drugi put...
Edit: malo sam krivo sracunao nesto pa sam ispravio
[Ovu poruku je menjao sasadjak dana 25.01.2009. u 05:38 GMT+1]