Izjavi umetnik i ostade živ
U Srbiji sve više računara
Naša zemlja je u informatizaciji ispred pojedinih članica Evropske unije, kaže dr Dragan Vukmirović, direktor Republičkog zavoda za statistiku
U Srbiji računari češće stižu na seoske (i ostale) adrese, ali je to kap u moru velikog kaskanja za gradom. Dve petine domaćinstava ima dotičnu elektronsku spravu, što je za sedam odsto više nego prethodne godine. Da li je, na prvi pogled, informatizacija usporila?
„Sudeći po najnovijim rezultatima, ne bi se moglo reći da informatizacija – merena osnovnim pokazateljima (broj računara i korišćenje Interneta u domaćinstvima i preduzećima) – zaostaje. Možda ne ide željenom brzinom, ali je rast očigledan; govoreći statističkim rečnikom: ima linearan trend. Sproveli smo najobimnije istraživanje do sada koje je objavljeno u publikaciji od 145 strana, sa više od 100 tabela (dostupna na sajtu
www.stat.gov.rshttp://www.stat.gov.rs/), prema metodologiji Evrostata (neka vrsta statističkog zavoda Evropske unije)”, naglašava dr Dragan Vukmirović, direktor Republičkog zavoda za statistiku i profesor na Fakultetu organizacionih nauka.
U čemu je slika stanja ove godine drugačija nego prethodne?
Osnovni nalazi ukazuju na to da 40,8 odsto domaćinstava u Srbiji ima računar, što je povećanje od gotovo sedam posto u odnosu na 2007, a 14 u poređenju sa 2006. godinom. Takav rast ohrabruje. Trećina domaćinstava priključena je na Internet, porast je istovetan kao kod nabavke računara. Bitno je naglasiti da je prvi put ove godine znatno povećana upotreba (dva puta) širokopojasnog Interneta (ADSL i kablovska veza) na račun sporog pristupa preko telefona (dial-up). Građani imaju brži i jeftiniji pristup, bez ograničenja 24 sata, što je pravi put u informatičko društvo.
Zbog čega je rast nabavke opreme u seoskim područjima gotovo dvostruko veći nego u gradskim?
Statistički podaci prikazuju obično prosečnu vrednost pojave, a ona često zavara. Istakao bih nekolika veća odstupanja od proseka:
lični računar nalazi se u više od polovine domaćinstava u Beogradu (53 odsto), u središnjoj Srbiji u malo više nego svakom trećem (34,8), a u Vojvodini je uvek, nekako, u sredini (41). Internet: Beograd 47 posto, središnja Srbija 27; u gradskim naseljima gotovo dvostruko više zastupljen nego u ostalim (seoskim i mešovitim) – 41 prema 22 postotak u korist prvih. Domaćinstva s natprosečnim primanjima u 84 odsto slučajeva opremljena su računarom, a ona ispod proseka samo u 20. Kod Interneta razlika je veća: 76 naspram 15.
Raduje porast kupovine računara u seoskim sredinama, ali to ne opravdava optimizam da svi žitelji imaju jednake izglede za ulazak u informatičko društvo.
Kako tumačite to da srednjoškolci maltene dva puta češće koriste Internet u poređenju sa zaposlenima?
U Srbiji (ne računajući Kosmet) gotovo dva miliona ljudi (od 7.365.507) koristi računar svakog dana; današnji srednjoškolci otkad znaju za sebe znaju i za dotičnu spravu (mnogi su prva slova, latinična, naučili sa tastature). Računar i Internet upotrebljavaju za igranje (čime su se igrali naši roditelji?), učenje, druženje... Da li je to dobro ili nije, pitanje je za istraživače. Mene više kopka zaostajanje ženskog pola u primeni, posebno uzrasta od 25. do 55. godine: kaskaju 13 posto za muškarcima.
Koliko je svetska računarska mreža shvaćena kao izvanredna pogodnost za unapređenje poslovanja?
Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u preduzećima ne beleži bitne promene u poređenju s prethodnim godinama, s obzirom da maltene sva odavno imaju računar i više od 90 posto internetsku vezu. Kako to koriste? Najveći procenat (40) navodi da je primena doprinela preuređenju i pojednostavljenju poslovanja, zatim se pominje prilika za veću zaradu i za osmišljavanje novih proizvoda. Iako je 250.000 ljudi kupovalo robu/usluge preko Interneta, dva puta više nego prethodne, to je još premalo. Slično je sa elektronskim uslugama javne uprave, iako je porast znatno manji u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na dve stvari: nema dovoljno valjanih usluga i/ili nisu na pravi način obelodanjene (marketing).
Gde je mesto naše zemlje u odnosu na susedne i nekadašnje jugo-republike?
Prema osnovnim pokazateljima zastupljenosti računara i pristupa Internetu, u evropskim okvirima Srbija je na očekivanom mestu. Još je daleko od proseka Evropske unije, iako je ispred nekih članica: Grčke, Rumunije i Bugarske. Pogled u komšiluk pokazuje da prednjači u odnosu na Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, idući ruku podruku s Hrvatskom.
Kakve biste mere predložili da se ubrza srpski korak na putu u informatičko društvo?
Kao profesor elektronskog poslovanja, dozvoliću sebi da predložim sledeće: država prema građanima: prvenstveno da otklanja navedene razlike: Beograd–središnja Srbija, selo–grad, imućni–siromašni i da brže uvodi usluge elektronske vlade, čime će se olakšati život stanovništvu i podstaći ga da što pre izađe na informacioni autoput. Država prema preduzećima: da oslušne njihove potrebe, da uredi propise za elektronsko poslovanje i da obogati usluge elektronske vlade, Privredna komora: da pomogne podučavanju menadžera ovim tehnologijama. A građani da uče od svoje dece!
Stanko Stojiljković
http://www.politika.rs/
Slobo ovi umetnici sve hoće i modernizaciju i ovo i ono, samo neće zakon o internetu. jAsno je da bi precizan zakon udario katanac mnogim prevarantima.
Dopuna:
Slobo večeras sam iskoristio jedan skup da par poslanika obavestim o problemima sa kojima se susrećemo i jednog ozbiljnijeg političara. Objasnio sam ljudima pošto nisu iz struke, koliko nas RATEL koči na putu integracija u EU i da je potrebno hitno lobiranje da se taj faktor Radunović smeni, kao i donošenje zakona o internetu i telekomunikacijama po ubrzanom postupku. Gospodu iz DS sam obavestio da je naš stari drug iz 2000 skoro glavni faktor u RNIDS-u.
Učinite i vi nešto...Videli ste kada se u avgustu digla prašina stavili su prst na čelo i razmislili. Ako stalno tražimo i napadamo moraju da popuste.
Ja u principu hoću kvalitetan internet, jasno definisana pravila i odgovornosti u oblasti telekomunikacija, i brate bar 5 operatera i u fiksoj i mobilnoj telefoniji.
Za početak borimo se za brz internet i suzbijanje banditizma i monopola od strane Telekoma i RATEL-a.
[Ovu poruku je menjao srpsko gradjevinarstvo dana 06.10.2008. u 22:41 GMT+1]