Citat:
dishi68: Ako nemate kriminalnu prošlost ne treba vam neprobojni zid. Ako se zna koliko su lomljivi blokovi onda proizilazi da i zidane kuće nisu nešto otporne na metke...
Gde si pročitao da sam spominjao metke? Mislio sam na konkretnu kuću od slame sa dva inča (5 santimetara) sušene gline spolja i jednog inča iznutra, koja je prikazana u emisiji na "Discovery Travel & Living". Za pet santimetara sasušenog blata ti nije potrebna puška. Takav zid provalnik može da probije bez mnogo buke, da uđe, uzme šta mu treba i mirno ode sa plenom. Blokovi jesu lomljivi, ali da probiješ zid od bloka mininalne debljine od 20 santimetara, moraš da se pomučiš.
Citat:
Pa ko je lud da pravi kuću u vodoplavnom područiju. Zna se unazad 100 godina gde su moguće takve poplave, pa se prilikom gradnje bilo kakve kuće treba voditi računa o tome.
Recimo, stanovnici sela Jaša Tomić su bili toliko ludi, baš kao i polovina srednje Evrope. Ne sećaš se poplava 2002 i 2006? Svi veći gradovi duž sliva Dunava od Poljske do Rumunije i su bili poplavljeni ili ugroženi. To se događa, predstavlja realnu opasnost i tek će se događati. Sa globalnim otopljavanjem i promenom klime, sneg se na planinama u proleće otapa mnogo brže nego ranije, pa se velike reke skoro svake godine izlivaju. Praktično cela Vojvodina je ugroženo područje. Osim toga, u umereni pojas su se preselile i oluje karakteristčne za trope. Recimo, pre neki dan je u Beogradu bila žestoka oluja sa gradom, kad se za pola sata - četrdesetak minuta sručila neverovatna količina vode, koju kanalizacija nije mogla da primi, pa se i dosta podruma napunilo vodom.
Citat:
Ali zašto se te iste bubice javljaju u zidanim kućama, a tek leteći mravi. U zidanim kućama takođe postoje šupljine.
To i nije neka uteha. Srušio sam dosta starih (zidanih) kuća, pa baš zato i spominjem gamad. Ona se može naći u zidovima, tavanicama, iza dovrataka, ispod podova - praktično u svim šupljinama. A šta ako im se da čitav šupljikavi zid u kome je lepo i toplo, gde mogu da se kreću, druže i razmnožavaju? Jeste, postoje rešenja i za to, ali nekako ne bih voleo da dođem u situaciju da moram da ih primenjujem.
Da se razumemo: poštujem napore ljudi koji se bave alternativnim načinima gradnje i ne mislim da su rešenja koja nude veliki proizvođači građevinskog materijala najbolja, ali su skoro uvek najisplativija. Recimo, moguće je osmisliti postupak kojim bi se od slame napravio blok za zidanje, ali bi on sigurno bio višestruko skuplji od recimo Ytonga, čiji je razvoj tehnologije odavno isplaćen i čije su sirovine sigurno jeftinije. Ako sam dobro razumeo, ova tema je namenjena ljudima koji razmišljaju kako da što jeftnije dođu do krova nad glavom i u nedoumici su između vrste gradnje. Dakle: čovek ne može da se odluči između kredita od npr. 99 evra mesečno za "dačiju logan" ili 115 za "fiata punto", a ti mu kažeš "Kupi 'Be-Em-Ve' na vodonik, najmanje zagađuje okolinu".
Uzgred, pregledao sam sve linkove koje si postavio. Ako te ne mrzi, pokreni novu diskusiju o toj temi, mislim da bi bila zanimljiva.