mkcg Beograd
Član broj: 151433 Poruke: 10 77.46.246.*
|
Evo i mog stava, uz "malo" zakašnjenje... ;)
Ne bih se složio sa stavom da ne treba prevoditi na maternji jezik, a evo i zašto: termini se neuporedivo lakše usvajaju, povezuju sa stvarnim fizičkim ili tehnološkim pojmovima, i vezuju u logičke celine, ako su irzaženi razumljivim, dakle maternjim jezikom.
Verujem da kolege koje polaze od pretpostavke da stvari treba prilagođavati nama koji smo već u temi, ili koji prebrojavaju kolika je to vojska korisnika već (donekle, ili silom prilika) naviknutih korisnika na termine na engleskom jeziku... da te kolege greše. Naime, ni naše kolege sa engleskog govornog područja pre koju godinu, ili pre dvadesetak godina - zavisno od dela IT materije o kojem govorimo, nisu imale rečnik kakav danas poznajemo; i oni su bili prisiljeni da uče nove termine, na svom maternjem engleskom doduše, ali ipak da uče nove termine. Ti termini su mnogima tada zvučali rogobatno, ali su ipak bili na maternjem engleskom pa su se vremenom već nekako uobličili i pronašli prihvatljiv oblik.
Treba spomenuti da generacije koje danas koriste računare u Srbiji nisu učile iz standardne literature, niti na licenciranim programima, već da je sve to bilo nekako pomoću štapa i kanapa. Zato je nama danas lakše da ono što smo već naučili - zadržimo, umesto što nas neko "tera" da se ponovi prilagođavamo.
Međutim, ne radi se o nama, i ne radi se o samo ovom trenutku. Treba razmisliti o sledećem: kako je klincima koji uče, čija glavna alatka za svaki posao sutrašnjice (koja je već odavno počela) treba da bude kompjuter? Da li je pametnije u školi imati "MS Word" lokalizovan ili ne? Da li je profesoru lakše da i sam nauči, a zatim objasni deci koja su daleko od operativnog znanja i razumevanja engleskog, da treba da pritisnu ili kliknu na "Table", pa na "Properties", pa na "Borders and Shading", pa na ... (ili šta već), da im objasni da podese "Width" i "Height", ili mislite da će klinci to glatko da usvoje ako im se kaže da podese visinu i širinu, da se opcije podešavaju ili nameštaju u "Opcijama" ili "Podešavanjima", itd.
Naravno, treba tražiti pravu meru stvari i ići na svođenost izraza, tako da treba izbegavati predugačke opise tamo gde se može naći (ili izmisliti, ili prihvatiti strana ali asocijativna) reč koja adekvatno odslikava misao.
Primera radi, "klik", što je ekvivalent engleskom "click" može biti jedan od odgovarajućih prevoda jer se i kod nas - a verovatno i širom planete - taj izraz koristi u svakodnevnom životu jer svuda pritiskanje nečega, "klik", zvuči baš tako - "klik".
...Ali ruter ili svič ne moraju da kod svakog probude istu asocijaciju, tj. ikakvu socijaciju.
Ako neko ima primedbe na prevode tipa "usmeravač", neka se seti klinaca, ili sredovečnih inženjera, kojima izrazi "usmeravač", "razdelnik" i slični mnogo više leže od "stručnih" na koje smo mi navikli.
Mašina za pranje veša, ili skraćeno: mašina za veš, ipak se ne zove "laundry", kao što se ni mašina za pranje sudova ne zove "washing machine". Frižider naravno da nema "staro srpsko ime" već da ima neku modifikaciju uvezene reči, "Kalemegdan" se takođe ne prevodi već se zadržalo staro tursko ime, što samo svedoči o tome da treba pronaći pravi meru. Prava mera nije da nešto što se razvija tek koju deceniju, a kod nas maltene tek sad ulazi na tržište (tj. na glavna vrata, jer se do sada provlačilo kroz dimnjak), da to nešto zakucamo da bude rogobatno novopridošlima, a samo nama "iskusnima" da odgovara.
Uostalom, zašto bi meni odgovarao termin "English Dictionary", kad - koliko god da poznajem engleski jezik, ja intuitivno bolje baratam pojmom "engleski rečnik" (ili, formalno, "rečnik engleskog jezika")?
Ako se ustanovilo da je lokalizacija dobra stvar u Nemačkoj, Kini, Japanu, Rusiji, Španiji, Francuskoj... zašto bismo onda mi tvrdili da kod nas takav princip nije ispravan? Stvar je samo u tome da je maternji jezik većini ljudi neuporedivo bliži nego bilo koji strani, i da se to ne treba zanemarivati. Zašto bi se išlo silom rpotiv ljudskog mozga, kada je mnogo pametnije pronaći adekvatnu terminologiju koja će svima biti razumljiva?
Primer mog oca i kolega iz njegove firme... Stara garda izvrsnih inženjera. Neću reklamirati firmu, ali ću reći da je privatna i da radi toliko velike i jake poslove da me je prosto sramota što još uvek ne mogu da se poredim sa njima u tom smislu. Međutim, kada je u pitanju korišćenje računara, to je bila prava muka. Svi elektro-inženjeri i mašinci, svi sa 30-40 godina radnog iskustva, ali kada treba da odaberu komandu... katastrofa! Jednog dana sam im instaliro okruženje na srpskom. Nije baš sve bilo idealno, nešto smo i sami prevodili, a i oni su napred kukakli kako će da se "opet prilagode, taman kad su se navikli...", međutim sve je završeno nakon sedmice dana kada su konačno "legli na rudu" i privikli se na intuitivno radno okruženje. To iskustvo, kao i iskustvo mladih kojima sam držao predavanja, učvrstilo me u uverenju da je mnogo pametniji izbor domaći termin razumljiv makar intuitivno, nego strani koji se "buba" napamet.
Ako nekome sve ovo nije bilo dovoljno, ili ako želi dodatno "teoretisanje", reći ću samo ovo: postoje naučna istraživanja, vrlo ozbiljna istraživanja, koja su pokazala baš ovo o čemu sam govorio. Posledica toga jeste, na primer, lokalizovano radno okruženje u svim razvijenim zemljama Evrope.
Ali da se osvrnem i na ono što su prethodni sagovornici govorili, o nemogućnostima da se sve "idealno prevede ili prepriča"... Tako je, ne može se - i ne treba insistirati - svaki detalj prevesti tako da se "uklopi", tj da bude dovoljno sažet. Zato treba da postoji dogovor oko uvođenja novih termina, a zatim i njihovo jasno definisanje u vidu malog rečnika pojmova na početku ili na kraju SVAKE knjige iz date oblasti, kao i kratak istorijat ili objašnjenje odakle taj pojam dolazi u baš takvom obliku.
Primera radi, ako se u elektrotehnici koristi termin "multiplekser", onda je osnovno pravilo da se objasni zašto taj pojam, jer je studentu koji o tome uči, ili osobi koja o tome čita ili sluša, sasvim prirodno da se zapita odakle ta reč dolazi i šta znači.
Isto tako, u naukama, npr. u fizici, ne bi bilo pametno termine kao "gluon" prevoditi u "lepkast" ("lepljiv"), ali ako govorimo o čestici koja se zove neutrino, onda je adekvatno na tom mestu u jednoj rečenisi spomenuti da je ta čestica po nekim svojim osobinama podsećala na prethodno otrivenu česticu neutron, i da joj je italijanski pronalazač zbog toga dao naziv "mali neutron", na italijanskom - "neutrino". Jasno je da bi svaki pokušaj prevođenja takvog pojma doveo do budalaština. Ali isto tako treba znati da pojmove "kvark", "barion", "pi-mezon", i slične, kao i "metar", "tesla", "gram"... dogovorno koristi ceo svet, a se u struci oni (posebno oni prvi, dakle osim jedinica SI sistema sa kojima se srećemo i ranije) sreću tek kada se zađe u ozbiljnije vode nauke ili struke, i da je tada potrebno od slučaja do slučaja tražiti rešenja. Kompjuterske nauke, barem u jednom ogromnom početno-korisničkom segmentu, nisu namenjene vrhunskim stručnjacima, već običnim ljudima: deci, sekretaricama, bolnicama, krajnjim korisnicima, i njima zaista treba omogućiti nesmetan rad u intuitivnom okruženju - a to je maternji jezik.
Do neke utopije kada će celo čovečanstvo govoriti jednim jezikom... srdačan pozdrav!
Miloš
|