Naravno da je Pereljman daleko pametniji od Bila. Ne vidim nikakvu svrhu osporavanja te činjenice, ali dobro. pokušaću da razjasnim ono što sam napisao.
Moj cilj nije bio da "obezvredim" doprinos Bila gejtsa društvu. Ono što sam hteo da kažem je da naravno da je za zarađivanje dosta para (legalnim putem) potreban intelekt, ali da to svakako nije jedini način ispoljavanja inteligencije.
Citat:
Stefano: Zavisi kako gledas na svet oko sebe.
Po meni Bill Gejts jeste vredniji i pametniji od Peljermana. Pogledaj sta je Peljerman stvorio, a sta Bil Gejts.
Ovo je vreme materijalizma, i tvoja sposobnost se meri mogucnosti da unovcis svoje znanje.
Pamet i upornost su potrebni i za neke sasvim beskorisne stvari. A o tome da li je "vreme ove ili one filozofije", možeš govoriti samo iz ličnog ugla. Dakle, preformuliši svoj iskaz u "U ovo vreme je meni najprihvatljivija materijalistička filozofija.", jer to zaista nema mnogo veze sa vremenom, već sa tobom. Drugi možda imaju drugačiju filozofiju i nisu budale zbog toga. Poredeći ono što su pomenuta dva gospodina uradila, mislim da je Pereljman uradio mnogo više od Gejtsa, da preciziram, za ljudsko društvo. Obrazloženje sledi.
Citat:
prvul1: Ja cu biti iskljucivo lican: Uz svo postovanje prema pomenutom gospodinu meni to ovako izgleda: Od pomenutog G.Pereljmanova bar do sada nisam video nikakvu korist, a ne vidim da je ni nekakvu veliku korist od dokaza Poenkareove hipoteze.
Tvoje ograničavanje da su ti stavovi isključivo lični je za svaku pohvalu. No, pogledajmo stvari malo šire. Iza svih sedam problema za kojima je Kejlijev matematički institut raspisao "poternice" na po milion dolara, stoji nešto praktično, u bližoj ili daljoj perspektivi. To su procene komisije koja je sastavljala listu i to je bio jedan od kriterijuma (ne i jedini) pri sastavljanju liste. No, ti kažeš da "do sada" nisi video nikakvu korist od toga. Tvoje ograde jesu na mestu, ali čovečanstvo nikada ne bi dostiglo ovaj stepen razvoja da se nije gledalo i malo dalje.
Zamisli da neki srednjovekovni kralj odluči da razvije TV. Okupi on najmudrije ljude iz svog kraljevstva, da im zadatak, i šta? Naravno, da ne bi uspeli da ga obave. Da bi se razvio TV, bilo je potrebno (u odnosu na srednji vek) doći do jako dugog niza otkrića, do kojih nije mogao doći ni jedan čovek, niti jedan "tim ljudi". Bilo je potrebno doći do velikog broja otkrića za koja se tada nije moglo sagledati kakvu moguću primenu mogu imati. Tek kada se nagomilalo dovoljno znanja da neko može da napravi i poslednji veliki korak, da sve to poveže u jednu celinu, dobili smo TV. Da se razmišljalo samo o onome čemu se primena vidi odmah ispred nosa, do TV-a se nikada ne bi stiglo.
I za kvantovanje su mogli ljudi reći: "Ma ko šiša Planka i ostale čudake, šta društvo ima od toga?", ali nisu, pa zahvaljujući tome, danas imamo poluprovodničke tehnologije, digitalne fotoaparate i kamere (fotoelektrični efekat je kvantni efekat) itd. Možda ne vidiš direktnu korist ni od Galoaove teorije, ali ona takođe postoji i ogromna je. Ona je "otvorila oči" matematičarima, da matematika nije samo nekakva nauka o brojevima, već da se mogu razmatrati i sasvim drugačiji pojmovi, kao što su grupe. To proširenje shvatanja matematike je omogućilo nastanak daleko apstraktnijih matematičkih teorija od onih "predgaloaovskih", od kojih mnoge već danas, imaju vrlo praktičnu primenu.
Takođe, Gedelov rad o teoremama nepotpunosti je otvorio put ka nastanku računara, onakvih kakve danas poznajemo - mašina koje se mogu programirati da rade po ma kakvom algoritmu. Da bi se to ostvarilo, bilo je potrebno dati formalan opis pojma algoritma, kakav je prvi put viđen u pomenutom radu (skup rekurzivnih funkcija). Kasnije je Tjuring dao ekvivalentnu definiciju koja je bila podesnija za praktičnu realizaciju. Nije sve to počelo tokom drugog svetskog rata zbog razbijanja "Enigme", već mnogo ranije iz razloga čisto teorijske prirode, koji su tada bili krajnje apstraktni da bi se naslutila njihova primena. "Enigma" je samo bila povod da se postojeće ideje uobliče u vidu mašine. Da nije bilo tog povoda, našao bi se neki drugi.
Sve u svemu, daleko bi računarstvo doguralo sa Gejtsom, a bez Tjuringa i Gedela. Međutim, ako uporedimo njihove novčanike i njihov doprinos društvu, uočićemo obrnutu proporcionalnost. Isti je slučaj i sa Pereljmanovim doprinosom. Dugoročno, on je daleko veći od Gejtsovog i to ne možda, već izvesno.
Citat:
prvul1: Sto se tice gospodina B.Gejtsa - svaka mu cast. Mislim da je i mnogima doneo korist, pa i meni. Naravno, i sebi. Uvazavanje realnosti je nesto sa cime se u Srbiji konstantno susrecemo pa je tako i sa likom Bila Gejtsa. Daleko od toga da sam njegov fan ali se dobro secam osamdesetih, pre pojave DOS-a i ulaska Microsofta na scenu... Da biste imali operativni sistem morali ste imati brdo para, srece i ko zna cega. Onda je dosao i Microsoft (sa svim svojim nedostacima i manama) ali i jako niskom cenom za tadasnje uslove. U Nisu je pravljen Honeywel, pa pitaj za cene takvih OS-a...
Ako ovo treba da znači da je Gejts dao važan doprinos društvu, sa tim se slažem. Ali, to se ne može porediti ni sa Gedelovim, ni sa Tjuringovim, ni sa Pereljmanovim doprinosom.
Citat:
prvul1: U civilizovanom svetu postoje tzv. dominantna i ona druga znanja. Cilj obrazovnih institucija u razvijenim zemljama je da osposobi ljude da ovladaju dominantnim znanjima i vestinama. To je ono sto je sto donosi prosperitet naciji i pojedincu.
O ovome možemo tek kad kažeš koja su znanja i veštine "dominantna", a koja "ona druga".
Citat:
prvul1: Ukoliko je debljina novcanika u sto direktnijoj vezi sa sposobnostima i znanjima pojedinca - drzavni sistem pa i
sam sistem vrednosti je bolji, gura sposobnije pojedince napred.
Pazi da druge ljude ne pogura na dno, jer ako oni potonu, ni ovi prvi (budući da zavise od njih) neće stići daleko.
Citat:
prvul1: O 'pametnom' coveku koji uopste nije zainteresovan za novac, koji ne percipira realnost novca, ne bih diskutovao - to je vec patoloska stvar i pitanje na cijem razresenju mogu da porade i psihijatri.
Bio bi u pravu, kada bi Pereljman živeo na tuđoj grbači. Ovako, pošto to nije slučaj, povezivanje takvih konstatacija sa njim nije na mestu.
Citat:
prvul1: To ne znaci da ljudi treba da budu opsednuti novcem.
To što si malopre napisao znači upravo to. Čoveka koji se sam brine o sebi i sam izdržava proglasio si ludim samo zato što svoj intelekt nije usmerio ka zgrtanju što većih para.
Citat:
prvul1: Povezivanje (pravdanje) siromastva postenjem ili nekom mudroscu je vrlo diskutabilno.
Ja ne znam ko je ovde govorio o poštenju. Što se ovog drugog tiče, nije materijalno siromaštvo jedina vrsta siromaštva. Ako njemu veće zadovoljstvo pričinjava to što je uspeo da dokaže Poenkareovu hipotezu, to ne znači da je lud, jer preferencije su vrlo subjektivna stvar. Išao je ka onome što ga je vuklo, uspeo je, to ga je učinilo srećnijim nego da je zaradio x miliona dolara (nemoj samo ovo osporavati, jer ti ne možeš umesto njega da tvrdiš štaon više voli, ja se pozivam na ono što je on rekao), nije na teretu društva. Šta tu nije u redu?
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.