Na češkom tržištu mobilne telefonije prisutni su španska Telefonika, koja je nedavno postala većinski vlasnik "Českog telekoma" i njegovog mobilnog operatera "Eurotela", zatim međunarodna grupacija "T-Mobil" i britanski "Vodafon". "Česki telekom" se sa svojim imenom oprostio uz dobar polugodišnji poslovni rezultat sa profitom od 150 miliona evra, dok je njegov mobilni operater "Eurotel", vodeći u Češkoj, u tom periodu 2006. iskazao profit veći od 254 miliona evra, pre oporezivanja. "Vodafon", koji u Češkoj ima 2,26 miliona korisnika od ukupno 186,8 miliona klijenata širom sveta, uspeo je da od januara do kraja juna osvoji poverenje oko 122.000 novih korisnika, što je dvostruko više od konkurentskih "T-Mobila" i "Telefonike" (ranije Eurotela) u toj zemlji. Međutim, za kupovinu britanske grupacije "Vodafon" zainteresovani su američki operater "Verizon", investiciona firma "Blekstoun" i španska "Telefonika". U slučaju eventualne pobede "Telefonike", dve od tri češke mobilne mreže bile bi u vlasništvu Španaca, ukoliko to bude u skladu sa antimonopolskim zakonima te zemlje.
U Slovačkoj mobilnu mrežu imaju "Oranž" (Orange), koji je u vlasništvu "Frans Telekoma", i Slovak Telekom (ST), koji je stoprocentni akcionar firme "T-Mobile Slovensko". Ta dva operatera imaju, zaključno sa 31. decembrom 2005. godine, imaju ukupno 4.540.340 korisnika u Slovačkoj, zemlji sa 5,3 miliona stanovnika. "Telefonika" je i jedna od tri zainteresovane kompanije za dobijanje licence za trećeg operatera mobilne telefonije u Slovačkoj, za šta se nadmeću i austrijski "Mobilkom" i holandska firma "Bivideon", koja je stoprocentni vlasnik češkog preduzeća "Radiokomunikace".
Na bugarskom tržištu mobilne telefonije posluju "Mobiltel", "Globul" i "Vivatel".
Trenutni lider na bugarskom tržištu "Mobiltel", kao privatna akcionarska kompanija u septembru 1995. godine počela je sa komercijalnim poslovanjem. "Mobiltel" je lane od jula deo "Mobilkom Austrija grupe". "Mobiltelova" mreža ima kapacitet za pet miliona pretplatnika, a kraje prošle godine imao je 3.594.200 korisnika. Operater "Globul" je osnovan u septembru 2001. Lane u avgustu preuzela ga je grčka telekomunikaciona kompanija "Kosmote", koja očekuje da će broj korisnika ove godine dostići 2,5 miliona, a raspolaže mrežnim kapacitetom za 3,5 miliona klijenata. "Vivatel" je operater Bugarske telekomunikacione kompanije, koja je licencu za mobilnu telefoniju dobila juna 2004. godine, počeo je sa poslovanjem novembra 2005. godine, da bi u martu ove godine imao 300.000 korisnika. Bugarska vlada je u junu 2004. godine prodala 65 odsto Bugarske telekomunikacione kompanije, koja je tada poslovala samo u domenu fiksne telefonije, konzorcijumu "Viva venchers", na čijem se čelu nalazi američki privatni fond "Advent Internešenal".
Najveći rumunski operater je "Oranž", koji je sada u vlasništvu "Frans telekoma". On je u Rumuniji zvanično od aprila 2002, kada je kompanija "MobilRom" i zvanično promenila ime u "Oranž" pošto je ta kompanija preuzela većinski udeo. Grupa "Vodafon" u Rumuniji posluje od 1. juna 2005. godine, kada je preuzela kompaniju "Koneks", koja je u aprilu 1997. godine pokrenula prvu GSM mrežu u Rumuniji. Danas "Vodafon Rumunija" ima više od šest miliona korisnika. "Zap mobajl" je marka koju je kompanija "Telemobil" pokrenula 2001. godine. "Telemobil", koji je ranije nosio ime "Telefonika Romana", najstariji je mobilni operater u Rumuniji. Kompaniju "Telemobajl" je u oktobru 2000. godine kupila kompanija "Inkvam limitid", sa sedištem na Kajmanskim ostrvima. Najmanji operater kod tog našeg suseda je "Kosmote Rumunija", ogranak grčkog lidera "Kosmotea", koji je u Rumuniji sa komercijalnim poslovanjem počeo u decembru 2005. godine.
U Mađarskoj postoje tri provajdera mobilne telefonije - "Panon GSM", "Vestel" i britanski "Vodafon". Novi vlasnik srpskog mobilnog operatera "Mobi 63" - norveški "Telenor", pre nekoliko godina kupio je upravo mađarski "Panon".
U Austriji radi pet velikih operatera mobilne telefonije, od kojih je najrasprostranjeniji "Mobilkom", sestrinska firma državne "Telekom Austrija". "Mobilkom Austrija" je u stopostotnom vlasništvu "Telekom Austrija" i samo u Austriji ima 3.436.700 korisnika. Ova kompanija je preuzela ili je delimični vlasnik bugarskog "Mobiltel-a", slovenačkog "Si mobila", hrvatskog "VIP net-a" i "Mobilkom
Lihtenštajna". Ukupno kompanija "Mobilkom" ima 9.128.000 korisnika. Drugi operater po broju korisnika je "T-mobil" koji ima 2,09 miliona korisnika. Ova kompanija je u stopostotnom vlasništvu nemačkog operatera "T-mobil". Treći po veličini je operater "Oan", koji ima 1,9 miliona korisnika, i u većinskom je vlasništvu nemačke korporacije "EON", sa manjinskim udelom norveškog "Telenora", francuskog "Oranža" i danskog "TDC". Na tržištu Austrije postoji i operater "Telering", koji ima oko milion korisnika i u vlasništvu je "T-Mobil". Na tržistu je aktivan operater "3", koji je deo kineske grupacije "Hučison". U Austriji ova kompanija, koja je prisutna u 11 zemalja sveta, ima 340.000 korisnika. Većina ovih operatera od skoro je registrovala i sestrinske firme, odnosno svoju mrežu je stavila na raspolaganje preduzećima koji nude jeftinije impulse.
Najnoviji na tržištu je "Bob", sestrinska firma "Mobilkoma", a do skoro je jedan od glavnih jeftinijih operatera bio "Jes", preduzeće kompanije "Oan". Takođe na tržištu prisutne su i kompanije "Tele 2/UTA", "Eety", kao i "eTel", koje prodaju svoje sim-kartice, ali koriste tuđe mreže.
U BiH postoje tri mobilna operatera, jedan u Republici Srpskoj s sedištem u Banja Luci i dva u Federaciji s centralama u Sarajevu i Mostaru i svi su još većinski u državnom vlasništvu. U privatizaciji, najviše se uradilo u RS, gde se parlamenta saglasio da se raspiše teneder za prodaju 65 odsto državnog kapitala "Telekoma RS". Pravo učešća imaće kompanije koje ima najmanje 800.000 pretplatnika u fiksnoj telefoniji i 1,5 miliona u mobilnoj i ostvaren godišnji prihod od najmanje 500 miliona evra u prošloj poslovnoj godini. Kupac će morati da se obaveže da u narednih godinu dana u razvoj uloži minimum 50 miliona evra, moraće da poštuje kolektivni ugovor između preduzeća i sindikata, zadrži delatnost najmanje pet godina i trajno zadrži sedišta preduzeća u Banja Luci.
[ag]